news-details
Ekonomija

CTU predlaže mjere pomoći turističkim agencijama

 Izvor: CdM

Projekat razvoja i promocije turizma, koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju a finansira EU, sproveo je istraživanje turističkih agencija i turoperatora sa Zapadnog Balkana.

Preliminarni rezultati pokazuju da je 42 odsto turističkih agencija i turoperatora već počelo sa rezanjem troškova i otpustilo dio radnika. Oko 20 odsto njih je već prestalo sa radom, dok 41 odsto ima dovoljno resursa da održava normalan rad tokom samo tri mjeseca.

-S obzirom da bi se sami teško mogli izboriti sa ovakvim okolnostima, 72 odsto agencija i operatora u sektoru turizma u regionu očekuje podršku svojih vlada kako bi nastavili sa radom jednom kada se okonča blokada uzrokovana širenjem virusa COVID 19.

Ukazujemo na to da poslovanje turističkih agencija ne predstavlja prosto prikupljanje ljudi kako bi se popunilo određeno vozno sredstvo ili određeni smještajni kapaciteti, pri čemu se isto naplati od gostiju pa će se oni prepušteni sami sebi već snaći i lijepo provesti, niti nam to može biti cilj, već je riječ o jako kompleksnom načinu poslovanja-saopšeno je iz Crnogorskog turističkog udruženja(CTU).

Kako kažu, ovo je sve potrebno ako želimo da gost napusti našu destinaciju zadovoljan, čak i da opet posjeti Crnu Goru. Smatraju da je slika o poslovanju turističkih agencija pogrešna, i da se njihovo poslovanje dobrim djelom posmatra kroz prizmu pojedinih agencija koje rade na način da su koncentrisane na kvantitet, a ne na kvalitet usluge koju pružaju.

Vlada Crne Gore je kategorisala turističke agencije kao privredne subjekte koji se zbog pandemije nisu morali zatvoriti, već čije je poslovanje ugroženo. Smatraju da postoji elementarno nerazumijevanje poslovanja turističkih agencija po ovom pitanju, pa predlažu sljedeće:

1. Da Ministarstvo turizma u što kraćem roku donese zakonsku regulativu po kojoj će sve turističke agencije imati mogućnost da zadrže avans – depozit uplaćen od strane klijenata za sva putovanja koja su bila zakazana u periodu od 1. marta do kraja ove sezone ( 30. oktobar ), a koje su klijenti otkazali zbog globalne pandemije. Gostima bi se izdao turistički vaučer – koji bi im bio garant da mogu da izaberu novi datum dolaska u Crnu Goru za isti ili neki drugi program.

Ukoliko gosti ne bi iskoristili vaučer u periodu od 18 mjeseci, turistička agencija bi bila dužna da uplaćeni depozit vrati gostima. Ovo bi svakako bilo značajno turističkoj agenciji zbog likvidnosti, a povećalo bi šansu da se klijenti koji su otkazali putovanje ipak u skorije vrijeme vrate u Crnu Goru. Period od 18 mjeseci može biti dovoljan da agencija opstane i da se oporavi.

2. Da se poslovanje turističkih agencija tretira kao zatvoreni biznis, pri čemu će se uzeti u obzir i sezonalnost našeg poslovanja, imajući u vidu to da smo već ostali bez predsezone. Stoga bi za svakog zaposlenog u turističkim agencijama morale važiti mjere pomoći koje važe za zaposlene iz kategorije najugroženijih kompanija za tri mjeseca, a nakon tri mjeseca uraditi reviziju stanja i sagledati dalju potrebu za pružanjem seta mjera pomoći. Alternativa ovome bi mogla biti set mjera koji će važiti za cijelu sezonu po uzoru na zemlje regiona, prije svega Hrvatsku.

3. Da se sa Ministarstvom saobraćaja napravi dogovor ( što je od enormne važnosti za turističke agencije), da se primjena Zakona o saobraćaju koji je skoro donesen odloži za još jednu godinu i da se početak njegove primjene prenese na 2022. godinu. Naime, sve turističke agencije i limo kompanije, koje su poslovale prije 2020. su imale mogućnost da se prilagode na poslovanje do iduće sezone 2021. S obzirom na to da će sve kompanije pretrpjeti ogromne gubitke ove sezone, teško je za očekivati da će iko moći u tako kratkom roku da bude spreman da radi po novom zakonu. Dobro je poznato da će prilagođavanje iziskivati velika finansijska ulaganja koja je veoma teško steći u trenutnoj situaciji, a i kasnije jer se prvenstveno moramo usmjeriti na pronalaženje rješenja za finansrianje likvidnosti kompanije do početka naredne sezone (2021). Takođe, ovdje postoji problem i cjenovne politike i konkurentnosti. Već sada dobijamo zahtjeve od partnera da će cijene usluga i paketa morati biti niže jer će i platežna moć putnika oslabiti sa ovom krizom. Ako se novi zakon krene primjenjivati kako je planirano, skočiće i cijene usluga prevoza, a samim tim doći će i do rasta cijena izleta i paket aranžmana, a ne do smanjenja kako nam partneri zahtijevaju.